Tuesday, March 14, 2017

Skrivanje neprijatnih mirisa dezodoransima ili zaustavljanje normalne fiziologije antiperspirantima



                                  Nežno, nežno, nežnije....

Ovih dana tugujem zbog loše muzike, nevaspitanja, TV reklama, maltretiranja likovima neukih političara, strašću političkih navijača, beznađa studenata i propasti države. Tugujem i zbog Noleta koji je poslušao neuku i nestručnu i prvo počeo da klizi, a onda i da strmoglava propada. Tugujem zbog nestalih ukusa, komšijinog dobar dan, pridržanih vrata od strane ljubaznih i nasmejanih klinaca. Tugujem što su mobilni zamenili smeh i šalu, a dobro kupanje agresivni i smrdljivi mirisi. Mnoge od napomenutih problema mogla bi da odnese voda.

Agresivni i neprijatni dezodoransi i u borbi protiv prirode. Znoj se stvara normalno, kao mehanizam kontrole temperature tela. Kao i pH krvi, tako i telesna temprataura moraju da se drže u uskom opsegu. Ubrzano kretanje uzbrdo, pojačane vežbe, stres ili vruća hrana imaju isti poznati efekat - intenzivno znojenje. Napad povišene temperature može da bude fatalan, pa se pri infekcijama organizam rashlađuje znojenjem. Znoj je tečnost. Tečnost isparavanjam hladi površinu. Idealno kada je u pitanju destilovana voda. Nažalost znoj nije destilovana voda, pa isparavanje ostavlja iza sebe rastvorene komponente. Neretko (ako niste pušač) možete da osetite miris kože ljudi koji su jeli beli luk. Intenzivni miris se znojem izbacuje na površinu kože. Znojem se izbacuju i soli i organska jedinjenja. I soli i organska jedinjenja su idealna hrana za bakterije. Uz dovoljno znoja, u uslovima mraka, vlažnosti, konstantne temperature, nedostatka kiseonika i uz dovoljno hrane nesvesno ljudi naprave termostat, idealizujući uslove gajenja bakterija, čiji metabolički proizvodi fino rečeno mirišu neprijatno.

Zbirku mirisa upotpunjuju i ostali fiziološki procesi, sumirani na slici dole.
Zamislite samo očaj koji se širio sredinom osamdesetih godina prošlog veka, kada je glavna komponenta mirisa znoja dovođena u vezu sa shizofrenijom. Na svu sreću nije nađena veza. Ne bi bilo dovoljno što se ljudi "osećaju", već bi svako bio podozrivo gledan s upitom u očima, koja ti je dijagnoza. Ta kiselina je  trans 3-metil-2-heksenska kiselina (TMHA), koja se opisuje kao "kozija aroma". Druga kiselina,  3-hidroksi-3-metilheksanska kiselina nosi miris kumina, a što je posebno interesantno kada se opisuju mirisi začina, neki kumin opisuju kao "miris" muškog pazuha kome je 7 dana izostalo tuširanje, uz aktivno vežbanje. I poslednja komponenta koja aromatizuje pazuh tako da se smatra čak i glavnom komponentom (S)-3-metil-3-sulfanilheksan-1-ol  koja se opisuje kao mešavina mirisa znoja i crnog luka. To je S enantiomer. Njegov R oblik ima voćni miris, a takođe ga luče znojne žlezde. Kako se profil mirisa definiše kombinovanim metodama gasne hromatografije i elektronskim ili ljudskim nosem, jasno je da uvek postoji unakrsni faktor prepoznavanja komponente koja "miriše na znoj" ili znoja koji miriše na neko hemijsko jedinjenje. A ko je za sve zaslužan? Naravno halapljive bakterije. Pet glavnih su Corynebacterium tuberculostearicum, Corynebacterium minutissimum, Staphylococcus epidermidis, Staphylococcus haemolyticus i Bacillus licheniformis. Najznojavija je označena crvenim debelim slovima. Ove bakterije ima svako od nas. Ono šta jedemo utiče na to kako će i one jesti i koji tip arome će se isprofilisati. 

Naravno i ono što oblačimo. Garderoba pamučnog tipa je daleko kvalitetnija od akrilatne plastike, poznatije kao "kinesko"... U pokušaju da se uštedi na pranju, razvijaju se dodatni procesi degradacije koji se otparavanjem vode koncentruju. Tako, jednom oznojena garderoba ima više deponovane hrane pod pazuhom, pa je bakterijama, u opisanim uslovima idealno da se nahrane i razviju još intenzivniji neprijatni mirisi. 

Na osnovu prethodnog ostaje da se urade dve stvari da se ne bi "aroma znoja" osećala na telu. Prva opcija je sprečavanje znojenja. Druga je ubijanje bakterija. Istini za volju postoji i treća opcija, dopunska, ali ona je demode. Čemu evolutivno služe dlake ispod pazuha? Osnovna namena im je da spreče "slepljivanje" kože za kožu, jer upravo to pogoduje bržem rastu bakterija. Ljudi pogrešno veruju da uklanjanje dlaka uklanja mirise. Bilo kako bilo, žileti su presudili dlakama u tom regionu. Sada bi trebalo sanirati štetu. 


Od početaka ljudske civilizacije koja je vezana za prikrivanje ili uklanjanje mirisa dominantno sredstvo je bila higijena. Nauka potvrđuje da je i priroda darežljivo ljudima omogućila da znojne žlezde luče jedinstveni peptidni antibiotik. Nažalost, bakterije se brže množe od količine ovog antibiotika i na kraju ga nadvladaju. I eto problema. Ne želim da ulazim u fiziologiju lučenja znoja i podele na ekrine i apokrine znojne žlezde, kao i na broj istih po kvadratnom centimetru kože. To je za lekare. Onaj zabavniji, hemijski deo je sudbina znoja i kako od smrada do mirisa. Da li maskirati miris, ubiti bakterije ili zapušiti znojne žlezde i ugurati u njih "neškodljiva" aluminijumova jedinjenja? Nekada nisu neškodljiva.

Da li postoji razlika između dezodoransa i antiperspiranta? DA!!!!!


Dezodorans
preparat koji parfemom maskira mirise, a antibiotikom ubija bakterije pod pazuhom. Da belo ostane belo, a crno crno.

Antiperspirant
preparat koji zapušava lojno-znojne kanale. Nema hrane bakterijama, nema smrada. Naravno da se dodaje i malo parfema, jer ništa nema efikasnost 100%.

Suštinska razlika je u upotrebi supstancija koje zapušavaju izlaz znojnih pora.  
(http://www.compoundchem.com/wp-content/uploads/2015/09/Deodorants-vs.-Antiperspirants.png)

Antibakterijsko sredstvo triklosan takođe nije potpuno bezbedan za sve kozmetičke proizvode. Ispod 0,3% se smatra (EFSA) da je bezbedan. Pri tome važi jedan mali, pogani trik. Nikada se ne uzima u razmatranje udisanje sprejeva u malim kupatilima, a ruku na srce ex-YU zona je svetski rekorder u minimalizmu kupatila. U stikovima je po tome bezbedniji. Naravno ako dva puta nanesete neki dezodorans znači da se dvostruko prekoračili bezbednu količinu. A opet, ko još čita uputstvo za upotrebu, naročito kada su dani koji iz vas cede znoj ekspresno. Tada sve curi u potocima. Uz to, ovaj maleni bakterijski ubica može da stvori supermoćne bakterije. Nije baš obećavajuće, zar ne? 

Rastvarač koji nosi dezodorantske supstancije je silikonsko jedinjenje - ciklometikon, za koji je sada jasno pokazano da se akumulira u svim organizmima koja su analizirani. Dakle, ako ga ima u krabama i planktonu, ima ga i u nama, ali hajde da se i dalje pravimo ludi da je on bolji od alkohola. 

Aluminijum svuda oko nas


Znajući da civilizacija dobrih mirisa zamenjuje ugodnu, ne mogu da kažem da prestanete da koristite antiperspirante i vratite se prirodi. Ne mogu, jer nije lepo da nekome u autobusu odnesete nos, kao što su meni stotinama puta, naročito leti. Ali ne mogu ni da se pravim lud, pa da ne prokomentarišem i gornji ACS video i mnoge druge navode, da je mit da je aluminijum opasan i da je mit da izaziva Alchajmera i druge neurodegenerativne bolesti. Kao prvo, rezultati su kontroverzni i zavise od metode i analitičara. Kao drugo, EFSA je saopštila da nema dovoljno podataka da se izvede pouzdan zaključak o njegovoj štetnosti, pre svega zato što su takvi eksperimenti na ljudima nehumani. A trebalo bi da se meri količina apsorbovanog aluminijuma kroz kožu. Ko bi bio lud da pristane na to? Inače sva aluminijumova jedinjenja "rade" na istom principu. U kontaktu sa znojem formiraju gel, koji se polepi po površinama koje izbacuju znoj, a deo kompleksnih aluminijumovih jedinjenja ulazi u pore i tu pravi čep. Zato je važna higijena uveče. Taj sloj mora da se ukloni s kože, a ona imbecilna reklama kako zaštita traje 48 do 72 sata bi trebalo da se smatra aktom protiv ljudskog zdravlja i kao apsolutni nedostatak ukusa. Ne bi bilo loše o svakom od sastojaka napisati po neku reč, ali ovo je prvi, opšti tekst. Uz jednu napomenu. Svi preparati se nanose na ZDRAVU, neoštećenu, neiritiranu kožu. A to znači ako se samo zacrveni NIJE PAMETNO NANOSITI NIŠTA. Inače postoji značajna korelacija raka osoba koje se brijaju i istovremeno nanose ove preparate. Ali, o tome se ne priča. Jer je ovo posao od 18 milijardi dolara godišnje.

Za analizu sam izabrao jedan primer Nivea antiperspirant u stiku.



Aqua, voda
Aluminium Chlorohydrate, neorganski polimer nedefinisane strukture. Formira gel po površini, čep u pori. Masnjikav na opip, kada se kvasi. Kvari garderobu.
PPG-15 Stearyl Ether, omekšivač kože.
Steareth-2,  Steareth-21  emulgatori = surfaktanti, http://www.cosmeticsinfo.org/ingredient/steareths
Glycyrrhiza Glabra Extract, umirući antioksidativni ekstrakt biljke sladić.
Hamamelis Virginiana Distillate, hidrodestilat hamamelisa.
Persea Gratissima Oil, avokadovo ulje. Stvarno su majstori kada da koriste latinski, a kada običan jezik.
Panthenol, provitamin B5 za negu kože.
Trisodium EDTA, kompleksirajuća so za uklanjanje kalcijumovih jona iz znoja.
Butylene Glycol, rastvarač etarskih ulja ili sintetičkih parfema.
Benzophenone-4, UV filter
Polysorbate 20, nejonski surfaktant = detergent.
Iodopropynyl Butylcarbamate, antibakterijski agens, konzervans. Zaštitnik preparata, a ne protiv bakterija iz znoja.
Parfum miris, da prikrije deo neprijatnih aroma.

11 comments:

  1. Poštovani profesore, verovatno ste čuli da ljudi koji ne koriste perspirante, posle tuširanja stavljaju sodu-bikarbonu. Šta o tome mislite i da li postoji neki drugi način da se neutrališe miris znoja?

    ReplyDelete
  2. Slaba je to vajda. Mnogi sebe ubede da to radi, ali naprosto bakterije se umnožavaju, a po toplom vremenu čovek može za 1 sat da izluči do 2 litre znoja. Ni sodabikarbona, ni perspiranti tu ne mogu ništa. Ona nije škodljiva, ali sigurno prlja stvari gore od antiperspiranata.

    ReplyDelete
    Replies
    1. moram da prokomentarisem za sodu. meni je apsolutno pomogla, tj pomaze i dalje. kasiku sode rastvorim u nekih 200 ml destilovane vode i sa posla se vratim okupana znojem, ali bez neugodnih mirisa. od pre mesec-dva, u pomenutu smesu sam pocela da dodajem par kapi etarskog ulja. ps i crno stvarno ostane crno posle sode, a belo belo :D

      Delete
  3. Poštovani,čitam i osjećam krivnju prema sebi jer sam se pronašla u tekstu u onom dijelu koji je opisan "što se ne smije"e sad nastupa pokajanje ali ostaje pitanje kako da radim ispravno il sa što manje štete.Vi ste nama rekli šta nije dobro al šta je dobro osim higijene naravno ;)

    ReplyDelete
  4. Poštovani,

    Čitam vaš blog sa uživanjem već duže vreme. Ovo mi je jedini trn u oku do sada, ako smem:
    "Inače postoji značajna korelacija raka osoba koje se brijaju i istovremeno nanose ove preparate. Ali, o tome se ne priča. Jer je ovo posao od 18 milijardi dolara godišnje."
    Osim ako nisam dovoljno informisan, ne bih rekao da se radi o značajnoj korelaciji (a pogotovo ne kauzaciji), u najmanju ruku je potrebno još istraživanja:
    https://www.cancer.gov/about-cancer/causes-prevention/risk/myths/antiperspirants-fact-sheet


    Veliki pozdrav!

    ReplyDelete
    Replies
    1. Iz EFSA studije
      "McGrath (2003) reported within a population of breast cancer patients (437 cases) that
      those who used antiperspirants/deodorants accompanied by axillary shaving were
      diagnosed at an earlier age with breast cancer (Non-users mean age at diagnoses 68 years,
      max-users 53 years [p<0.0001], users starting before age 16, mean age 57 years, users
      starting age 16 or after, mean age 67 year [p<0.0001]). Separately done, shaving alone
      and use of antiperspirants/deodorants alone were not associated with a significant earlier
      age of diagnosis. "

      Delete
  5. Šta se dešava sa talk puderom?

    ReplyDelete
  6. Postovani profesore, mnogo Vam hvala na ovom blogu. Zaista je izuzetno koristan, ali imam jednu sugestiju . Obzirom da je Vase znanje veliko nama laicima bi veoma znacilo kada bi na kraju teksta dali predlog za proizvode koji nisu (mnogo) sretni. Ipak ih mi sami ne mozemo naci. Hvala Vam jos jednom na informacijama ali ako smem da sugerišem, mislim da bi me većina podržala u predlogu da napisete i na kraju neke proizvode koji bi bili koliko toliko dobri za upotrebu. Tada bi Vasi clanci bili kompletni.
    Srdačno,

    Kristina

    ReplyDelete
  7. Ali većini dezodoransa na sam vrh sastava stoji Alcohol denat. za njega kažu da je kancerogen, čak radioaktivan, šta kažete?

    ReplyDelete
  8. Ne bih se složila sa talkom. Talk je jako loš. Kompanija Johnsohn je bila tužena zbog talka. Morali su da plate. Ali nažalost kazna je samo novčana. Još se koristi talk na tržištu.

    ReplyDelete

Sadržaj komentara koji na bilo koji način izlazi van okvira pristojnosti neće biti prikazan.