Friday, June 14, 2013

Natrijum u višku - put ka sigurnom narušavanju zdravlja

Izmenjeno i dopunjeno 


Ovaj tekst je objavljen prvo na drugom blogu, ali mi je lakše da pratim samo jedan blog (u oskudici vremena). Najzad potreba za izmenom i dopunjavanjem je došla već u ovom tekstu (niže).


Natrijum je metal. Veoma reaktivan i izuzetno značajan u hemiji, poljoprivredi i kao jon u našem zdravlju.
Hemičari vole natrijum hlorid (kuhinjsku so), jer u smeši s ledom postiže izuzetno niske temperature (jedan težinski deo soli i tri dela usitnjenog leda postiže -21°C. Zgodna smeša za brzo hlađenje svega, pa i u domaćinstvu napitaka. Razbija emulzije, rastvara proteine, zbog čega se hrana soli, da bi proteini lakše "prešli" u rastvor. Neophodan je da bi hrana imala ukus. Ali se njegova količina sve više zloupotrebljava. Koliko treba unositi natrijuma u svim oblicima (slaniši, testa, slatkiši, gazirani sokovi)? Odgovor na to pitanje je dostupan na mnogim sajtovima . Ono što je zanimljivo je gde je sakriveni natrijum. Mnogi proizvođači ne navode količine natrijuma u svojoj hrani. Neki navode. npr. Štark. . Podatak od 2 g natrijuma u 100 g slatkiša je ozbiljno upozorenje. A da li ga iko tako doživljava? Deci je količina od 100 g slatkiša neprimetna, samo u jednoj užini. A sa kesicom ovih (ukusnih) slatkiša deca unesu više od potrebne količine natrijuma za dan za odraslu osobu.

Višak natrijuma u slatkišima je posledica korišćenja kiselo-invertovanih sirupa, kao i slatkog sirupa koji se dobija iz kukuruznog skroba (visokofruktozni sirup). Soli se i slana i slatka hrana. 

U narednim danima ću pokušati da nađem i na drugim namirnicama sakriveni ili nesakriveni, ali opasni natrijum. Do tada pratite etikete, tražite sadržaj i samo da podsetim one koji su davno pretvarali merne jedinice. 2 g je 2000 mg. I to je maksimalna količina koja bi smela da se konzumira dnevno u svim namirnicama, slatkišima, testima i pićima.
---------------------- Ovo je nužni dodatak-------------------
Na žalost na mnogim namirnicama količina natrijuma nije označena ili je sakrivena kroz pojedine sastojke ili su slova toliko sitna da sam odustao - treba mi nešto nalik ovome da bih pročitao mikroslova.

.Tako se kao ugušćivač (natrijum alginat), stabilizator ili konzervans (natrijum benzoat) pominju razne supstancije koje su natrijumove soli. Organizmu je svejedno koji je natrijum u pitanju. Kuhinjska so (NaCl), soda bikarbona (NaHCO3), karboksimetil celuloza (kao Na so) ili natrijum bisulfit (NaHSO3) Svaki doprinosi ukupnoj masi natrijuma, koja se uvek obračunava na natrijum hlorid. Ko god ima uvid u sastav ili može da slika etikete da mi ih pošaljete, a ja ću dodavati sve takve namirnice, da znamo od čega da se zaštitimo, da bolje razumemo ko nas to truje (ili tačnije ubija), a onda su nam i deca i unuci bezbedniji. Visoki krvni pritisak, koji je i mene počastio veoma često može da se kontroliše promenama navika u ishrani. A za to treba hrabrosti i veštine da se obogate ukusi u našoj hrani kako bi se istisnula so. Meni je u mnogim aspektima pomogla filozofija kuvara genijalca Džejmi Olivera, u svaki oblik hrane što više začina. Ali za to treba i vremena i novca i novih navika i mnogo bolje meso od raspračanih leševa po supermarketima i privatnim klanicama.
Zanimljivo je da Amerikanci koji se hrane izuzetno nezdravo imaju hiljade organizacija koje su se posvetili promenama navika i demistifikovanju hrane u svim oblicima. Kod nas to čine samo izuzetni pojedinci, koji su uspeli da stvore svoju filozofiju, navike, organizaciju, pa čak i školu kuvanja zdrave hrane. Briljantno (Majo), nema šta. Samo treba slediti mlade i hrabre. 

5 comments:

  1. Pozdrav Zorane,da li mi mozete objasniti sta je to prasak za pecivo i da li je bolje umesto njega koristit sodu bikarbonu? Takodje ,sam nalazila da pisu da ima razlike izmedju farmaceutske sode bikarbone i one koja se kupuje u prehrani,ali ne razumem u cemu je razlika?Hvala.

    ReplyDelete
  2. Prašak za pecivo je kao i šumeća tableta. Smeša sode bikarbone i neke kiseline. Ta kiselina može da bude "prava" kao limunska ili vinska, ali bi se brzo oslobađao CO2, pa se ne bi dobro odrazilo na testo. Zato se dodaju kisele soli, kao kalijum hidrogen tartarat (vinski kamen) inače najbolji prašak za pecivo ili kiseli natrijum fosat. Dakle soda bikarbona je uvek tu i ona prosto sama ne može da bude zamena. U testima koja se peku umesto nje koristi se amonijačna verzija. Ona se lakše raspada i na nižim temperaturama, s manjim uticajem na ukus.

    Razlika može da bude u čistoći, jer se farmaceutska mora da bude čistija. Inače su obe jako čiste. Na internetu cirkulišu neke budalaštine da farmaceutska ima aluminijuma. To je tako glupo da nema dovoljno reči. Inače mi koristimo i za hranu i za eksperimente u laboratoriji upravo prehrambenu (mnogo je jeftinija).

    ReplyDelete
  3. Nalazila sam takve savete da treba kupovati farmaceutsku ,jer u prehrambenoj ima Al.Pretpostavljam da je bolje zaobilaziti obe varijante?Molim Vas da mi pojasnite i pricu sa fluorom u pasti za zube.Procitala sam o njegovoj stetnosti i losem uticaju na zdravlje ,tako da sada kupujemo paste za zube koje ne sadrze fluor,narocito za decu.Koliko je ovo tacno?Hvala.

    ReplyDelete
  4. Ja koristim morsku so (i onu krupniju- pri kuvanju, i sitniju). Trenutno koristim "ulcinjsku fino jodiranu sa kalijum jodidom (KJ) 16-24 mg/kg soli, ili kalijum jodatom (KJ03) 20-30 mg soli". Dodato je i sredstvo za sprečavanje zgrudvavanja soli E536 max 10 mg/kg soli.
    Da li je to bolje rešenje od obične kuhinjske soli?
    Ako nije dobro rešenje, šta bi bilo najbolje, a da je moguće nabaviti kod nas?
    Unapred hvala, Marija.

    ReplyDelete
  5. Sredstvo protiv zgrudnjavanja soli E-536 je kalijev-ferocijanid koji u dodiru s jakom kiselinom može osloboditi vodikov cijanid koji je izuzetno otrovan.

    ReplyDelete

Sadržaj komentara koji na bilo koji način izlazi van okvira pristojnosti neće biti prikazan.